Povodom obilježavanja Dana pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, svake se godine 30. travnja na satovima Povijesti na različite načine uči o značaju Zrinskih i Frankopana za obranu Hrvatske od moćnog neprijatelja – Osmanlija. Učenici naše Škole za ovu prigodu su u holu pripremili izložbu plakata i portreta, a učenice Serena Aidone iz 5.c razreda, Lana Škorić i Magdalena Dasović iz 6.b preko razglasa su pročitale tekstove o povijesti Zrinskih i Frankopana, bitki kod Jurjevih stijena i Zrinsko-frankopanskoj uroti.
Ove dvije velikaške obitelji obilježile su hrvatsku povijest tijekom više stoljeća. Iz njih su potekli brojni hrvatski banovi, vojskovođe, učenjaci i pjesnici.
Gacka dolina i njezini stanovnici trebaju zahvaliti Zrinskima i Frankopanima obranu od Osmanlija u više navrata. Najznačajnija bitka zbila se kod Jurjevih stijena u blizini Zalužnice. Dana 16. listopada 1663. godine Osmanlije su kroz Jurjeve stijene krenuli prema Otočcu, no na izlazu iz klanca na njih su silovito navalili hrvatski pješaci i konjanici. Osmanlije se nisu stigli ni okupiti niti pripremiti za borbu. Iako četiri puta brojniji, doživjeli su težak poraz.
Ovom veličanstvenom pobjedom Petar Zrinski i hrvatski krajišnici zauvijek su spriječili prodor Osmanlija u Gacku dolinu.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan su bili nezadovoljni sporim akcijama Bečkog dvora u oslobađanju Hrvatske te njihovom apsolutističkom politikom. Zbog toga su tražili saveznike u uroti protiv kralja i cara Leopolda I. Habsburgovca. Leopold I. je saznao za urotu i dao ih uhititi, a potom osudio na smrt odsijecanjem desne ruke i glave 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu.
Pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana je tijekom 19. i 20. stoljeća bio jedan od hrvatskih simbola spremnosti na žrtvu za domovinu.
Učiteljice Viktorija Cvitković i Danijela Orešković Gladović
Ravnateljica Jasminka Devčić
