U 2024. godini obilježava se veliki jubilej – 150. godišnjica rođenja hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. U našoj je književnosti ostavila neizbrisiv trag promičući tradiciju koja je dio hrvatskoga identiteta.
Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u školskoj je knjižnici održana radionica posvećena njezinom životu i djelu na kojoj su sudjelovali učenici četvrtoga razreda. Uvodni je dio radionice bio posvećen životu velike spisateljice. Učenici su na satovima obrade djela za cjelovito čitanje već bili upoznati s općenitim podacima o njezinu životu, a ovo je bila prigoda da saznaju i određene zanimljivosti. Iznenadio ih je podatak koliko jezika je spisateljica naučila te da je bila talentirana za crtanje oslikavši neka svoja djela ilustracijama. Poveli su raspravu o razlozima zbog čega je povremeno morala u tajnosti pisati, a novost im je bio podatak da je inspiraciju za pisanje crpila iz legendi o planini Klek te slavenskoj mitologiji.
Osvrtom na djela koja je napisala, krenuo je središnji dio radionice. Učenici su izrekli svoje mišljenje o djelima koja su čitali, a zanimljivo je bilo uočiti da ih se posebno dojmio čarobni svijet Ivaninih Priča iz davnina. S lakoćom su se prisjetili likova poput Malika, Tintilinića, Stribora, Regoča i Kosjenke. Nakon toga pogledali su animirani film nastao na temelju priče Šuma Striborova koji je na njih ostavio puno pozitivnih dojmova.
Obilježavajući 150. rođendan Ivane Brlić-Mažuranić učenici su se kreativno izrazili na način da su crtajući likove iz njezinih djela, prikazali kako ih oni zamišljaju. Dok su crtali, izražavali su svoje mišljenje o poukama koje nam je književnica htjela prenijeti i ostaviti u nasljeđe.
Tijekom održane radionice knjižničarke su napravile osvrt i na Dan hrvatske knjige koji se obilježava svake godine 22. travnja. Učenicima su predstavile različita izdanja djela Ivane Brlić-Mažuranić koja knjižnica ima u svojem fondu.
Obilježavajući dva važna datuma učenicima se htjela svratiti pozornost na tradiciju i baštinu koju hrvatska književnost ima, a istodobno se povukla usporedba s likom i djelom Ivane Brlić-Mažuranić koja je svojim književnim radom sačuvala naše priče, legende i mitologiju.
Maja Brajković i Silva Orešković
